KARLOVAC: PROMJENJIVO 13° C PROMJENJIVO

, 18.05.2012. Pratite nas preko RSS-a

Udruga Avadhuta - vijesti iz yatre
Udruga Avadhuta - vijesti iz svijeta
Udruga Avadhuta - zanimljivosti
Oglasi udruge Avadhuta

Udruga Avadhuta - zaslužne osobe

H.D.G. A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada

H.D.G. A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada

H.D.G. Bhakti Tirtha Swami

H.D.G. Bhakti Tirtha Swami

H.H. Radhanath Swami

H.H. Radhanath Swami

Uništavanje zemlje

earth

Pogubni učinci intenzivne tvorničke agrikulture nisu ograničeni samo na patnje životinja, loše ljudsko zdravlje i glad u svijetu, nego također uključuju iscrpljenje naših prirodnih izvora i uništavanje prirode i okoline.

Osim što troši velike količine naših izvora hrane, industrija intenzivnog uzgoja životinja odgovorna je i za više od polovine godišnje potrošnje vode u SAD-u. Uzdržavanje američkih navika za konzumiranje mesa uzima težak danak od tog dragocjenog resursa - za proizvodnju 1 kg mesa potrebno je 9450 litara vode, ali samo 94,5 litara dostatno je za proizvodnju kilograma žita. Da cijena ove vode nije plaćena novcem američkih poreznih obveznika, obično meso za hamburgere stajalo bi 60 dolara po kilogramu! Nadalje, uzgoj životinja jedan je od najvažnijih uzroka zagađenja vode. Populacija životinja na farmama proizvodi 550 tona izmeta svake sekunde (što je 20 puta više od količine ljudskog izmeta) - od čega veliki dio, neobrađen, nalazi svoj put do naših vodotokova i podzemnih voda.

Naša prehrana bazirana na mesu odgovorna je i za teški gubitak gornjeg sloja tla, koji se događa u SAD-u (1,6 milijuna hektara obradive zemlje svake godine). Procijenjeno je da je ispaša životinja odgovorna za 85% tog gubitka. U pokušaju da se nadoknadi ova zemlje, više od 100 milijuna hektara šume bilo je uništeno da bi se dobila zemlja za obradu i ispašu, i krčenje šuma nastavlja se brzinom od 0,4 hektara u sekundi. To je posebno uznemirujuće ne samo zbog velike estetske vrijednosti šuma, već i zbog njihove ključne ekološke uloge.

Naša pohlepa za životinjskim proizvodima također iscrpljuje zalihe fosilnih goriva, zbog velike količine energije koju iziskuje proizvodnja mesa i drugih životinjskih proizvoda (11 puta više energije nego za proizvodnju žitarica). Eliminiranje tih proizvoda iz prehrane Amerikanaca, kao i njihovog izvoza u druge zemlje, rezultiralo bi 60-postotnim smanjenjem potreba SAD-a za naftom.

Na kraju, proizvodnja mesa je primarni uzrok uništavanju tropskih kišnih šuma, koje stvaraju znatnu količinu kisika ovog planeta, i igraju veliku ulogu u održavanju i reguliranju klime na Zemlji. Njih sijeku prvenstveno zbog dobivanja jeftinih pašnjaka za uzgoj goveda i podmirivanja potražnje Amerikanaca za jeftinim hamburgerima. Polovica kišnih tropskih šuma već je uništena, a ekolozi predviđaju da će pri sadašnjoj brzini destrukcije sve tropske kišne šume nestati kroz 40 godina.

Vrijednost i bogatstvo biljnoga svijeta

Unatoč brojnim zagađenjima biljni pokrov Zemlje i dalje zauzima golema prostranstva. Tako veliki dio kopnene površine našega planeta, čak više od 50 milijuna kvadratnih kilometara, ostaje za sada prekriven divljim raslinjem. Svijet biljaka, od razvojno najnižih oblika do cvjetnjača, izvanredno je bogat i raznolik i danas na Zemlji obuhvaća više od 350.000 poznatih vrsta, a pretpostavlja se da je velik broj biljnih vrsta još neotkriven i botaničarima nepoznat.

S druge strane, na stotine milijuna ljudi u svijetu danas gladuje ili se nedovoljno i slabo hrani. Jedna između mnogih mjera koje se poduzimaju da bi se u budućnosti osigurala prehrana sve brojnijeg stanovništva svijeta sastoji se u traženju i otkrivanju novih izvora hrane među divljim biljkama. Takva su istraživanja u nekim zemljama dala vrijedne rezultate. Pokazalo se da se u samoniklom raslinju kriju goleme prehrambene rezerve. Vjeruje se da bi se čak jedna trećina svih biljnih vrsta mogla u nekom obliku upotrebljavati za jelo. Čini se da bismo na Zemlji teško mogli naći neobrađenu zelenu površinu od dvadesetak kvadratnih metara na kojoj ne bi rasla baš nijedna jestiva biljka.

Flora naše zemlje posebno je raznovrsna i osebujna. U Hrvatskoj se zbog njezina položaja na granici Sredozemlja, srednje i istočne Europe, na razmjerno malom prostoru susreću različite vegetacijske regije. Na našem primorju razvijena je zimzelena vegetacija mediteranske regije. Unutarnje kopneno područje prekriva veoma raznovrsna vegetacija eurosibirsko-sjevernoameričke regije. Na našim planinama raste poseban biljni svijet koji pripada vegetaciji alpsko-visokonordijskog područja. Napokon, u sjeveroistočnim krajevima Hrvatske, uz Podunavlje, razvijena je stepska i polustepska vegetacija iransko-kaspijske regije. Zastupljenost ta četiri vegetacijska područja, uz velik broj endemičnih biljaka, čini floru naše zemlje toliko mnogolikom, bogatom i zanimljivom.

ArhivaKomentari (0) |